O mudrosti života

O mudrosti života

Arthur Schopenhauer

Biblioteka: Intermedia
ISBN: 978-953-311-010-3
Prijevod: Mladen Udiljak
Godina izdanja: 2011
Broj stranica: 222
Vrsta uveza: Meki
Format: 14x20
Cijena
99,75 kn
NARUČI KNJIGU
 

U ovom briljantnom remek-djelu Schopenhauer daje savjete i naputke, kako usprkos neugodama ljudskog postojanja na najbolji mogući način, pa čak i sretno, prolaziti kroz život. Spretan, živahan stil, izoštren dar zapažanja i široka misaona perspektiva, priskrbile su ovom djelu još za života autora silan uspjeh.

"Ljudi se tisuću puta više trse oko stjecanja bogatstva nego oko izobrazbe duha; dok sasvim sigurno našoj sreći mnogo više pridonosi ono što jesmo nego ono što imamo. Stoga viđamo ponekog od tih ljudi, neprestano zaposlene, radišne poput mrava, od jutra do večeri zaokupljene samo time kako da povećaju već postojeće bogatstvo. Oni ne vide ništa drugo osim skučenog područja sredstava za ostvarivanje toga; njihov je duh prazan i stoga za sve ostalo neprijemčiv. Najviši užici, duhovni, njemu su nepristupačni; onim drugim prolaznim, čulnim, što stoje malo vremena, ali mnogo novaca, uporno pokušava nadomjestiti one druge.

Na kraju života, kao rezultat istoga, ako mu je sreća bila sklona, zaista pred sobom ima priličnu gomilu novca, a njegovo umnožavanje ili, pak, rasipanje sada prepušta svojim nasljednicima. Stoga je takav životni put, bez obzira na to, bio on proveden s ozbiljnošću i dostojanstvom, isto tako nerazuman poput onoga čiji je simbol mogao biti i kapa dvorske lude."

Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkogpesimizma. U umjetnosti vidi jedini spas od bezrazložnog svijeta.

Schopenhauer je smatrao da je bit čovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokreće, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Schopenhauer obrazložio time što je rekao da ono što proturječi srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podliježe zakonu - ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne može biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna.

Ovaj njemački filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku težnju osjećamo dosadu. Tako je čovjekov život samo smjena boli i dosade. Povijest čovječanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Schopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od života i utapanjem u nirvanu. Još jedan način oslobađanja od boli je u bezinteresnom doživljaju umjetnosti. (u svemu tome je vidljiv uticaj filozofije Indije).

 
SVE KNJIGE OVOG AUTORA