Dalaj lama je izvorno titula poglavara žute sekte tibetanskog budizma. Na mongolskom jeziku “dalaj” znači “ocean”, a lama (tib. bla ma) je što i na sanskrtskom guru. Titulu je 1578. mongolski vladar Altan-kan udijelio Sonamu Gyatsou, poglavaru samostana Drepung, najistaknutijemu lami u to vrijeme. Budući da se Sonam Gyatso računao kao treća inkarnacija te linije nasljedovanja, posthumno je titula udjeljena i njegovim prethodnicima. Tibetanski budisti vjeruju da je dalaj lama jedna od nebrojenih inkarnacija (utjelovljenja) bodhisatve milosrđa Avalokitešvare (tib. "Chenrezig" [spyan ras gzigs]).
Nakon smrti jednoga dalaj lame visoki redovnici kreću u potragu za djetetom koje će proglasiti idućom inkarnacijom linije dalaj lama, a otkrivaju ga po tome što dijete “prepoznaje” predmete koji su pripadali umrlom dalaj lami. Dijete za koje nađu da je novoutjelovljeni dalaj lama tada odvode u Lhasu, gdje ga do odrasle dobi poučavaju ostali visoki lame. Potraga za novim dalaj lamom obično traje nekoliko godina. Izbor novog dalaj lame gotovo uvijek je bio praćen političkim unutarhijerarhijskim i izvanhijerarhijskim manipulacijama. U borbama za vlast u vrhu tibetanske budističke hijerarhije bilo je ubijeno pet dalaj lama. U dijelom samostalnoj državi, a dijelom u autonomnoj jedinici u sastavu Kine, dalaj lame su do 1959. djelomično imale i svjetovnu vlast. 14. dalaj lama te je godine nakon tibetanske pobune i kineske vojne intervencije otišao u izbjeglištvo.
Kao titula dalaj lama se piše malim slovom, a kao zamjena za osobno ime velikim slovom, Dalaj Lama.